Kako izabrati pravi SPF za vaš tip kože

UV zraci do vaše kože dolaze i kada je oblačno, i kada šetate gradom u martu, i kada sedite pored prozora u kancelariji.

Zato pitanje nije da li vam treba zaštita, nego koja. A odgovor zavisi od toga kakvu kožu imate, gde živite i šta tog dana radite.

Tržište je pretrpano kremama, sprejevima, fluidima i tonerima sa SPF-om, pa nije čudno što ljudi često uzmu prvi proizvod sa police i nadaju se najboljem.

Skraćenica SPF dolazi od engleskog Sun Protection Factor, a broj pored nje pokazuje koliko vas dato sredstvo štiti od UVB zraka, onih koji izazivaju opekotine.

Ključne tačke:

  • SPF broj vam pokazuje koliko dugo koža može da bude izložena suncu pre nego što se pojavi crvenilo, u poređenju sa nezaštićenom kožom.
  • Za svakodnevnu upotrebu preporučuje se minimum SPF 30, dok je za duži boravak na suncu pametnije birati SPF 50 ili više.
  • Suva, masna, mešovita i osetljiva koža traže različite formulacije, čak i kada je faktor isti.
  • Oznaka „broad spectrum“ znači da krema štiti i od UVA i od UVB zraka, što je važno za sprečavanje starenja i raka kože.
  • Količina kreme koju nanosite važna je koliko i sam faktor, jer nedovoljna količina drastično smanjuje zaštitu.
  • Krema sa SPF-om se obnavlja svaka dva sata kada ste napolju, bez obzira na cenu i kvalitet proizvoda.

Brojevi koji se najčešće sreću

Kako navodi Nacionalna medicinska biblioteka SAD, SPF 15 blokira oko 93 odsto UVB zraka, SPF 30 blokira oko 97 odsto, dok SPF 50 dostiže oko 98 odsto.

Više od toga ne postoji u praksi, jer ni jedna krema ne pruža sto posto zaštite. Zato vam neko ko obećava „potpunu blokadu sunca“ verovatno prodaje maglu.

SPF faktor Procenat blokiranih UVB zraka Za koga je
SPF 15 oko 93% kratak boravak napolju, oblačni dani
SPF 30 oko 97% svakodnevna upotreba, šetnje, posao
SPF 50+ oko 98% duži boravak na suncu, plaža, planina, svetli tonovi kože

UVA, UVB i zašto vam treba „broad spectrum“

UVA, UVB
Broad spectrum“ (široki spektar) znači da krema istovremeno štiti kožu i od UVA i od UVB sunčevih zraka

UVB zraci su oni koji vas opeku, a UVA prodiru dublje i izazivaju starenje kože, pege i, na žalost, doprinose razvoju raka kože.

Krema koja na pakovanju ima oznaku „broad spectrum“ ili kod evropskih proizvoda krug sa slovima UVA, štiti od obe vrste zraka.

Prema istraživanjima koje je objavila Skin Cancer Foundation, redovna upotreba kreme sa SPF 15 ili više smanjuje rizik od melanoma za oko 50 procenata.

Ovo je značajna brojka, pogotovo kada se uzme u obzir da je rak kože jedan od najčešćih oblika raka kod ljudi svetlije puti.

Tipovi kože i kako da prepoznate svoj

Birajte SPF zaštitu prema svom tipu kože – masnoj odgovaraju lagani fluidi, dok suvoj više prijaju bogatije kreme/shutterstock

Pre nego što kupite kremu, dobro je da znate sa čim radite. Najlakše je da posle pranja lica sačekate sat vremena, ne nanosite ništa, pa pogledate kako se koža ponaša.

Suva koža

Oseća se zategnuto, ponekad se ljušti, ima sitne linije i deluje matirano.

Suva koža često traži kreme za zaštitu od sunca sa kremastim teksturama, hijaluronskom kiselinom, glicerinom ili šea buterom.

SPF 30 do 50 sa hidratantnim sastojcima radi posao i ujutru i pre izlaska iz kuće.

Masna i mešovita koža

Sija se u T-zoni, pore su vidljive, ima sklonosti ka bubuljicama.

Ovde su idealni fluidi, gel formulacije, „matte finish“ kreme i one sa oznakom „non-comedogenic“, što znači da ne zapušavaju pore.

Lagane teksture sprečavaju da vam se koža zalepi i izgleda masno već u podne.

Osetljiva koža

Crveni se na sitnice, peče, svrbi posle nepoznatih proizvoda. Za nju su mineralni filteri, oni sa cink oksidom i titanijum dioksidom, najsigurnija opcija.

Ovi sastojci sede na površini kože i fizički odbijaju zrake, umesto da ih upijaju kao hemijski filteri. Manja je šansa za reakciju.

Normalna koža

Najmanje zahtevan tip, ali to ne znači da ne treba zaštita. Većina lakših krema i fluida vam odgovara, pa možete birati prema teksturi koju volite i prema tome šta nosite preko nje.

Zrela koža

Posle četrdesete koža gubi elastičnost i lakše razvija pigmentacije.

Tu su dobre kreme sa antioksidansima, vitaminom C ili E uz SPF 50, jer pomažu da se neutrališe oštećenje od slobodnih radikala koje sunce stvara.

Hemijski ili mineralni filter

Hemijski filteri (avobenzon, oktokrilen, oktinoksat) upijaju UV zrake i pretvaraju ih u toplotu. Lakše su teksture, lakše se nanose, ne ostavljaju bele tragove.

Mana im je što neki sastojci mogu da izazovu iritaciju kod osetljive kože, a treba im oko 15 do 20 minuta da počnu da rade nakon nanošenja.

Mineralni filteri (cink oksid, titanijum dioksid) deluju odmah po nanošenju i bolje se podnose.

Mana im je što često ostavljaju beli ili sivkasti ton na koži, pogotovo na tamnijim tonovima. Srećom, novije generacije mineralnih krema imaju mnogo lakše teksture nego pre deset godina.

Koliko kreme zapravo nanosite

Pravilna količina SPF kreme za lice i vrat jednaka je dužini dva prsta

Johns Hopkins Medicine navodi da je za lice potrebna količina od oko pola kašičice, a za telo oko dve unce, što je otprilike čašica za rakiju.

Ako stavite mrvicu kreme i razmažete je tankim slojem, dobijate možda trećinu zaštite koju piše na pakovanju.

Praktičan vodič za nanošenje

  • Na lice i vrat ide količina veličine vrha kažiprsta, ili dva „stripa“ kreme po dužini prsta.
  • Uši, vrat sa strane i potiljak često zaborave, a tu nastaju opekotine i pege.
  • Ruke, dekolte i stopala traže ravnomerno nanošenje, posebno leti kada nosite sandale.
  • Krema se nanosi 15 do 20 minuta pre izlaska napolje, da bi se vezala za kožu.
  • Obnavlja se svaka dva sata, a posle kupanja ili znojenja i ranije.

SPF za različite situacije

Za grad birajte lagane SPF kreme, a za plažu i planinu jače, vodootporne formule/shutterstock

Razmislite gde idete i koliko vremena ćete provesti napolju.

Kancelarija i kratke šetnje

SPF 30 sa lakšom teksturom sasvim je dovoljan za dane kada ste uglavnom u zatvorenom.

UVA zraci prolaze kroz prozore, pa zaštita ima smisla čak i ako ne planirate da izlazite.

Plaža, planina, sport

Ovde idete na SPF 50 ili više, sa oznakom „water resistant“ ako se kupate ili znojite.

Britanski NHS preporučuje da na intenzivnom suncu birate najmanje SPF 30, a uz to da nosite šešir, naočare i odeću koja prekriva ramena u periodu od 11 do 15 časova, kada je sunce najjače.

Deca i bebe

Bebe mlađe od šest meseci ne bi trebalo da budu direktno izložene suncu.

Kod male dece se uvek bira mineralni filter sa SPF 50, namenjen najmlađima, jer je njihova koža tanja i osetljivija.

Šta tražiti na pakovanju

Na pakovanju obavezno potražite oznaku za širok spektar (UVA i UVB zaštita), SPF faktor 30 ili viši i proverite rok trajanja/shutterstock

Kada uzmete kremu u ruke, brzo proverite sledeće stavke.

SPF broj treba da bude jasno naveden, oznaka UVA u krugu ili „broad spectrum“ mora biti vidljiva, rok trajanja ne sme da je istekao, a otvorena tegla ima simbol sa brojem meseci koliko se koristi posle otvaranja, obično 12M ili 24M.

Pogledajte i sastav, ako imate osetljivu kožu izbegavajte parfeme, alkohol i agresivne konzervanse.

Ako imate sklonosti ka bubuljicama, oznaka „non-comedogenic“ ili „oil-free“ je vaš orijentir.

Šta se još ljudi pitaju

Da li mi treba SPF zimi?
Da. UV zraci ne nestaju kada padne sneg, štaviše, sneg ih reflektuje i pojačava njihovo dejstvo. Na planini se rizik povećava sa nadmorskom visinom. Lice i ruke su izloženi i kada ostatak tela krije odeća.
Mogu li da koristim istu kremu za lice i telo?
Tehnički da, ali nije najbolja ideja. Kreme za telo su obično masnije i mogu da zapuše pore na licu. Kreme za lice su lakše, neke imaju i dodatne sastojke za negu, ali su skuplje pa nije ekonomično da ih trošite na ruke i noge.
Da li SPF u podlogama dovoljno štiti?
Sam za sebe, najčešće ne. Količina podloge koju nanosite na lice je manja od one koja je potrebna za navedeni faktor. Bolja strategija je da prvo nanesete kremu sa SPF-om, a potom šminku preko nje.
Koliko dugo traje krema posle otvaranja?
Većina krema sa SPF-om traje 12 meseci od otvaranja, neke i 24, ako se čuvaju na hladnom i tamnom mestu. Ako primetite da se krema razdvojila, promenila boju ili miris, bacite je, jer aktivni sastojci više ne rade.
Da li tamniji ten može da preskoči SPF?
Ne. Iako melanin pruža određenu prirodnu zaštitu, on nije dovoljan da spreči oštećenje kolagena, pegice ili rizik od raka kože. Ljudi tamnije puti dijagnostikuju se sa rakom kože u kasnijoj fazi, jer ga ne traže na vreme.
Šta je bolje, sprej ili krema?
Krema obezbeđuje ravnomerniji sloj i lakše kontrolišete količinu. Sprej je praktičniji za telo i obnavljanje preko dana, ali postoji rizik da nanesete premalo. Ako koristite sprej, prskajte gusto i razmažite rukom da se ne bi propustila mesta.

Savet za kraj

Ako niste sigurni, krenite od SPF 30 sa širokim spektrom i teksturom koja odgovara vašem tipu kože.

Posle nekoliko nedelja ćete znati šta vam treba više, a šta manje. Koža će vam zahvaliti, ne odmah, ali za deset, dvadeset godina sigurno.

Reference

  • Skin Cancer Foundation. (n.d.). The Skin Cancer Foundation offers tips on choosing and using sunscreen.
  • National Health Service. (n.d.). Sunscreen and sun safety.
  • National Center for Biotechnology Information. (n.d.). Sunscreen. StatPearls Publishing.
  • Johns Hopkins Medicine. (n.d.). Sunscreen and your morning routine.